srijeda, 16. kolovoza 2017.
JUČE ME MUŽ ODVEZAO U GRAD DA PLATIM RAČUNE ZA STRUJU...
Juče me muž odvezao u grad da platim račune za struju i telefon te mi je rekao da požurim jer on mora da se vidi sa nekim prijateljima. Napolju kiša padala kao da je jesen. Kada sam ušla u poštu ispred mene su bile četiri osobe tako da sam morala sačekati par minuta, ali kada su vidjeli da mi je trbuh do zuba, inače sam u osmom mjesecu trudnoće svi su me pustili preko reda.
Kada sam se vraćala vidjela sam kroz vrata da moj muž odlazi. Zovem ga da me sačeka, a on mi samo odbije poziv. Tada sam potrčala u nadi da će me vidjeti u retrovizor i u tom trenutku sam se saplela i jedva ostala na nogama. Kada sam izašla on je bio ispred mena na nekih 50 metara i sigurna sam da me vidio, ali se nije vratio.
Dok sam došla do autobuske pokisla sam i bila sva mokra jer nisam ponijela kišobran sa sobom. Najgore mi je što sam u osmom mjesecu trudnoće, bojim se da mi se šta bebi ne desi… još kada mi kroz glavu prođe da sam mogla pasti… cijelu noć oka nisam sklopila :(…Ne mogu da shvatim da su mom mužu važniji prijatelji nego ja i naš sin kojeg nosim u stomaku
Vaznija je neka shvalerka ne ti ,OTVORI OCHI.Bolje da njega ostavish josh sad poshto ako on tebe voleo ne bi te ostavio truand na to vreme da ides sama.
OdgovoriIzbriši